Botanička bašta Zoo-vrta Palić bogata zaštićenim i egzotičnim vrstama biljaka

Botanička bašta Zoo-vrta prostire se na čitavih 10 hektara, a pažljivom posmatraču ne može promaći da se na svakom koraku nalaze stabla i druge biljke netipične za ovo podneblje. 

- Prema Crvenim knjigama Republike Srbije u Zoo-vrtu se nalaze zaštićene i strogo zaštićene vrste, od strogo zaštićenih tu je svakako veliki broj četinara - Pančićeva omorika, tisa, krivulj borovi, mulika i molika, lokvanj, a od zaštićenih, što je može i manje poznato tu su narcisi, visibabe, kelke, breze. S obzirom na to da je zoo-vrt pre 74 godine osnovan na zaštićenom području, veliki broj vrsta je i sačuvan - objašnajva Jelena Toljagić, koordinatorka obrazovnih i promotivnih aktivnosti u Zoo vrtu - Ono što odlikuje naš zoo-vrt jesu i biljke nespecifične za Srbiju, kao što je ginko, džinovska sekvoja, zatim kavkaske jele, visoke preko 20 metara, koje krase ulaz u zoo-vrt. Uskoro će z aposetioce biti otvoren mediteranski deo, u kome se nalaze 4 vrste mediteranskog bilja - palme visine preko 10 metara, zatim leanderi, kaktusi i agave. 

Zaštitini znak Zoo-vrta na Paliću, cvetni paun, verovatno najslikaniji detalj  u čitavom Zoološkom vrtu, može se pohvaliti sa 5.000 sadnica 20 različitih vrsta cvetnica.

 - Nešto više od 40 godina Zoo-vrt ima svoj prepoznatljivi zaštitni znak, a to je cvetni paun koji se nalazi na ulazu, odnosno na izlazu u zavisnosti od toga kojim putem posetioci krenu. U njega se dva puta godišnje utka to cvetno perje koje naši baštovani uzgajaju u plasetnicima. U pitanju je 20 vrsta raznih cvetnica, kao što su viole, begonije, dan i nić, ipomee, a uzgajaju se i lukovice - lale, kolusi, kane. Ove cvetnice mogu se naći i u ostalim cvetnim lejama, a nećemo izostaviti ni banane - kaže sagovornica.

Budući da se biljni svet prostire na 10 hektara, briga o njemu i njegovo održavanje nije nimalo lak posao. 

 - Brigu o celokupnom prostoru koji se nalazi pod biljem vode četiri baštovana, koji imaju raspored, kada se radi prihrana, kada zaštita bilja, od gljviica ili insekata koji bi se rado poslužili našim biljem. Tu su i prskalice koje rade i tokom noći i zalivaju bilje, ali u ranim jutarnjim satima imamo i to ručno zalivanje - dodaje ona.