"Građevinska" bez građevinskog profila na srpskom

Umesto da, kao prethodnih godina, upišu dva razreda sa po 30 učenika za četvorogodišnje obrazovanje arhitektonskih tehničara na srpskom i mađarskom jeziku, Ministarstvo je Politehničkoj školi u Subotici odobrilo da otvori samo jedno odeljenje i to na hrvatskom jeziku. Za upis na ovaj profil dokumenta je predalo tek devetnaestoro dece. U ovoj školi na obrazovnom profilu građevinarstva ne postoji nijedan četvorogodišnji obrazovni smer na srpskom jeziku, jer je i za pejzažnu arhitekturu otvoreno odeljenje na mađarskom.

– Ovo je potpuno nelogično, jer prvi put u našem osnovnom obrazovnom usmerenju, a to je gradnja, nemamo odeljenje na srpskom jeziku. Uostalom, Subotičani i dalje našu školu zovu građevinska, a nama su upravo na tim profilima ukinuta odeljenja. Ovo je i način na koji se urušava srednjoškolsko obrazovanje, jer naredne godine će zaduženi za programe upisa reći da ne postoji dovoljno interesovanja za te profile, i ponovo na njima zakidati – nezadovoljan je Iso Planić, direktor Politehničke škole.

JEDINI ZIDAR U SRBIJI - Stanko Prćić iz naselja Tavankut je jedini učenik u celoj Srbiji koji je spreman da uči za zidara. Stanko je zidarski smer stavio kao prvi na svojoj listi zanimanja, i jedini je upisan u Politehničkoj školi, koja je, opet, jedina u Srbiji još zadržala trogodišnje školovanje za zidara.

Iso Planić, direktor Politehničke škole, kaže da su ipak zadovoljni kako se kod njih primenjuje dualno obrazovanje, jer su ove godine upisali čak 25 operatera za izradu nameštaja, a ovaj profil je prvi put otvoren, tri tapetara i šest stolara.

Svestan je činjenice da u sredini gde se nastava odvija na tri nastavna jezika, uz srpskom i na mađarskom i na hrvatskom, potom u školi koja ima trogodišnje i četvorogodišnje obrazovanje na četiri područja rada i deset odeljenja, nije lako uskladiti plan upisa. Ipak, neshvatljivo mu je da kao direktor nije bio u prilici da razgovara sa osobom u Ministarstvu koja je zadužena za plan upisa, pa i pored toga što su u dva navrata pismeno obraćali i tražili da se zbog velikog interesovanja dece sačuva profil arhitektonskog tehničara, nije im se izašlo u susret.

Odeljenja na hrvatskom jeziku svake godine se „rotira“ po profilima, svake godine je na hrvatskom jeziku neki drugi obrazovni profil, i rukovodstvo škole nema velikih dilema oko toga da je u pitanju više politička, a manje obrazovna odluka. Profesori koji predaju u svim odeljenjima, bez obzira da li se uči na srpskom ili hrvatskom jeziku, isti su, stručnih udžbenika uglavnom nema, pa se uči iz beležaka ili skripta, i jedino je nastava maternjeg jezika ono gde su primetne razlike. Učenici takođe dobijaju diplomu na jeziku na kojem su slušali nastavu.

Direktor Planić, takođe, smatra da je postojalo prostora za „uštedu“ odeljenja, jer im je na smeru geodezija i građevinarstvo omogućen upis tri zanatska odeljenja, ali im se za te završne zanatske poslove u građevinarstvu javilo dece dovoljno tek za jedno i po odeljenje.

Školu ovu godine upisuje 290 učenika, ili tridesetak manje nego prethodnih godina. Planić navodi da „manjak“ dece ne podnose sve škole ravnopravno, te da Srbija nastavlja da nesmanjenim tempom školuje medicinske sestre koje će sutra zarađivati u Nemačkoj ili menadžere neodređenog profila.

– Obrazovanje je posao koji se radi 20 godina unapred i postavlja se pitanje kako ćemo da realizujemo poslove koje ugovaraju naše građevinske firme, kako će raditi naša građevinska operativa, ko će ubuduće plaćati poreze u ovoj državi. Zato ukidanje ovih odeljenja nije samo pitanje da li se nastava odvija na srpskom ili hrvatskom jeziku, već je suštinsko pitanje kako zamišljamo razvoj privrede ako ne školujemo profile koji će je unaprediti – kaže Planić.