Hrvati zabrinuti zato što bunjevački postaje službeni jezik u Subotici

Tomislav Žigmanom, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), saopštio je da je DSHV zabrinut zbog toga što će uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u Subotici biti tema sednice Skupštine grada.

- Dodatno smo iznenađeni što je reč o inicijativi čiji je podnosilac gradonačelnik Subotice Stevan Bakić, koji se ovim činom kao predstavnik vlasti jasno i nedvosmisleno svrstao na jednu stranu u identitetskim sporovima ovdašnje hrvatske zajednice – navodi Žigmanov i dodaje da DSHV od osnivanja ukazuju na činjenicu da se država svojim politikama i postupcima meša u ovaj spor, tako da proaktivno, afirmativno i s politikama pozitivnog priznanja pristupa zajednici Bunjevaca nehrvata, kao što je i sada slučaj, a da istovremeno naspram onih Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima,  gradi i sprovodi politike sa negativnim značenjem.

HDF: ODLOŽITI ODLUKU DOK SE NE RAZMOTRE POSLEDICE - Povodom sutrašnjeg glasanja o promeni Statuta Subotice oglasio se i Hrvatski demokratski forum (HDF) koji je pozvao odbornike da "uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu skinu sa dnevnog reda, te da u razgovoru sa institucijama i pojedincima iz hrvatske zajednice razmotre dugoročne posledice takve odluke", naglasivši da DSHV i Tomislav Žigmanov ne predstavljaju Hrvate u Srbiji i svi pregovori i njihova eventualna obećanja data vlastima ne važe za pripadnike hrvatske zajednice, niti ih oni prihvataju.

Po njegovim rečima, DSHV želi da ukaže na nelogičnosti inicijative budući da bi čak i „politička odluka“ morala da bude utemeljena u zakonima i struci.

 - Ne postoji formalno–pravna mogućnost uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu upotrebu u Subotici, jer se na temelju Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma Srbije određene nacionalne manjine uvodi u službenu upotrebu ako je broj te manjine na teritoriji lokalne samouprave najmanje 15 odsto, a broj Bunjevaca nehrvata, prema popisu iz 2011., u Subotici je 9,59 odsto od ukupnog broja stanovnika – saopštio je Žigmanov.

Navodi da je inicijativa suprotna u nekoliko odredbi Sporazumu između Hrvatske, Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj. Takođe, smatra da bunjevački ne treba da bude, uz srpski, mađarski i hrvatski, službeni jezik u Subotici, „jer je u pitanju samo govor i da se ni u jednoj relevantnoj literaturi bunjevački ne naziva jezikom“.

Suprotno stavovima DSHV-a, predsednik Skupštine grada, Balint Pastor, je najavljujući sednicu Skupštine, objasnio da se uvođenje bunjevačkog u službenu upotrebu mora uraditi u više faza.

- Odmah po stupanju na funkciju, u septembru, imao sam sastanak i sa predstavnicima Nacionalnog saveta Bunjevaca i još tada su izrazili želju da bunjevački bude u ravnopravnoj službenoj upotrebi. I tada sam njihov predlog podržao – rekao je Pastor i dodao da oni na osnovu zakona mogu to da traže u mestima u kojima srazmera Bunjevaca dostiže 15 odsto, ali pošto to nije situacija na teritoriji čitavog grada, gradonačelnik je ipak odlučio da inicira da se bunjevački uvede u službenu upotrebu. - Mislim da je to apsolutno demokratski potez. I kada budemo stigli na kraj ove komplikovane procedure, onda će Subotica, po svemu sudeći biti grad u kome će u službenoj upotrebi biti četiri jezika.

Prenos 7. sednice Skupštine Subotice, na kojoj će među glavnim temama biti i promena Statuta grada, možete da pratite na našem sajtu sutra od 9 časova.