Kraljev Brig – na hrvatskom ili bunjevačkom?

To su danas odlučili odbornici Skupštine grada, na samom početku zasedanja, kada su usvojili izmene Statuta u postupku usklađivanja Statuta sa drugim višim pravnim aktima. Izmena naziva predstavlja usklađivanje sa pokrajinskom Odlukom o utvrđivanju tradicionalnih naziva naseljenih mesta na hrvatskom jeziku.

Međutim, za skupštinskom govornicom moglo se čuti da naziv Kraljev Brig nije na hrvatskom, jer bi onda bio Brijeg, nego na bunjevačkom jeziku i da je ovaj postupak ekvivalent aktu 1945. godine kada je počela nasilna asimilacija Bunjevaca u Hrvate.

- Naziv na bunjevačkom jeziku se gura kao da je na hrvatskom, što je neprihvatljivo. Bunjevci su dobili jezik i tražićemo da on bude službeni jezik u naseljima mestima gde ima više od 15 odsto Bunjevaca, kao što su Bajmok, Ljutovo, Tavankut... – istakao je Mirko Bajić, predsednik Saveza bačkih Bunjevaca i odbornik u gradskoj skupštini.  

U sredu, 27. februar, na mejl redakcije stiglo je saopštenje Saveza bačkih Bunjevaca, potpisano od strane njegovog predsednika, Mirka Bajića, a koje prenosimo u celosti.

* * * * *

Na Skupštini grada Subotice usvojena je izmena Statuta grada u kojoj se tradicionalni naziv mesta „Bački Vinogradi“, navodi kao „Kraljev Brig“ na hrvatskom jeziku.

Ovakav postupak gradske Skupštine je nedopustiv i predstavlja direktan napad na prava bunjevačke nacionalne manjine i osporavanje prava Bunjevcima na autohtonost i svoj maternji jezik. Naime, naziv mesta na hrvatskom jeziku morao bi biti „Kraljev Brijeg“, a ne „Kraljev Brig“, jer je to naziv na bunjevačkom jeziku.

Ovaj postupak je još jedan dokaz u nizu, da se „Naredba GNOOV“ iz 1945. godine, kojom se svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu, i danas nezvanično primenjuje.

Prošlo je više od dve godine od kako je Skupštini Vojvodine zvanično podneta inicijativa da se donese Dekleracija, kojom bi se ova naredba ocenila aktom asimilacije i onemogućila njena primena danas, a da ništa nije preduzeto.

Postavljamo pitanje, da li je to nečinjenje pokazatelj da je politika današnje vlasti u Republici Srbiji, da se dozvoli tiha asimilacija Bunjevaca u Hrvate, tako što se omogućuje predstavnicima hrvatske manjine da i danas, u duhu te sramne Naredbe, Bunjevce smatraju Hrvatima, bunjevački jezik prikazuju kao narečje - dijalekt hrvatskog jezika, bunjevačku kulturu i tradiciju prikazuju kao hrvatsku, i da „hrvatizuju“ bunjevačka udruženja, a da se ništa ne preduzima, nego naprotiv pomaže aktima vlasti i sredstvima iz javnih izvora?

// Kraj saopštenja