Na Paliću otvorena 52. godišnja konferencija "VODA 2023" posvećena zaštiti voda

Radove na ovoj konferenciji izlažu relevantni domaći i strani eksperti iz ove oblasti istraživanja i prakse, kako sa univerziteta tako i iz instituta. Biće publikovan 41 naučni rad, a ovaj naučno-stručni skup predstavlja prilog unapređenju znanja iz oblasti zaštite voda i životne sredine u Srbiji i regionu. 

 - Ova konferencija okuplja stručnjake iz zemlje ali i regiona, koji dolaze iz različitih oblasti i različitih profila kao što su inžinjeri, biolozi, hemičari. Da bismo mogli da brinemo o vodi, moramo se osloniti na znanje ali su nam potrebna i ogromna sredstva. To je kompleksan zadatak koji moraju zajedno obaviti država i lokalna samouprava. Ciljevi koje smo postavili jesu povećanje procenta vode koja se prečišćava, efikasno korišćenje vodenih resursa i njihova zaštita, kao i monitoring, odnosno precizno merenje nivoa kako hemijskih zagađenja tako i parametara koji određuju određeni biodiverzitet - kaže Aleksandar Đukić, sekretar Srpskog društva za zaštitu voda.

Jedan od najvećih kako potrošača tako i zagađivača vode jeste poljoprivreda. Potrošnja u poljoprivredi zavisi od mnogo faktora, kao što su klima, sastav zemljišta, geografsko područje na kome se nalazi. Kada je u pitanju zagađenje, na njega se može uticati različitim merama i načinima upotrebe supstanci koje su izvor zagađenja. 

- Radimo na poboljšanju mera kojima ćemo maksimalno ograničiti zagađenja voda. Jedna od mera jeste ispitivanje kvaliteta i sastava zemljišta, kako bismo našim proizvođačima preporučili optimalnu količinu i vrstu mineralnog đubriva za određenu kulturu na određenom zemljištu. Kada je reč o pesticidima, osim nekontrolisane upotrebe, problem i je odlaganje ambalaže. U pripremi je projekat umrežavanja svih poljoprivrednih proizvođača preko poljoprivrednih apoteka kako bismo imali uvid u količinu pesticida koju jedno domaćinstvo koristi. Na taj način stiče se uvid i u to koliko je koja biljna kultura zapravo tretirana. Stočarska proizvodnja i klanice su drugi problem u poljoprivredi, odnosno neadekvatno odlaganje stajnjaka. Ekološki aspekt je često zapostavljen, jer ljudi nemaju dovoljno sredstava, ali glavni problem je edukacija  - rekla je Danijela Mirin, državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. 

Subotica je jedan od retkih gradova koji ima postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a da se na ovom problemu aktivno radi potvrdila nam je i Hajnalka Bognar Pastor, član Gradskog veća zadužena za oblast poljoprivrede. 

- Jezero Palić je najveće jezero u Srbiji nastalo prirodnim putem. Grad koji umesto reke ima plitku stajaću vodu itekako je svestan potrebe očuvanja voda kao resursa, kao i važnosti naučnih istraživanja i radova u ovoj oblasti. Subotica aktivno radi na projektima očuvanja voda, merama  aktivne zaštite prirode i stalnog unapređenja sistema prečišćavanja. U okviru nedavno završenog projekta izgrađena je nova crpna stanica na Paliću, kao i kanalizacioni sistem, a rađeno je i na uređenju priobalja - rekla je ona.