Održana Centralna svečanost proslave Dužijance

Svečanost je započela blagoslovom ovogodišnjih nosilaca žetvenih svečanosti, bandaša Marka Križanovića i bandašice Marije Pijuković, u crkvi Svetog roke, nakon čega se svečana povorka uputila od katedrale Svete Terezije Avilske prema Trgu Slobode, predvođenja brojnim kulturno-umetničkim društvima iz našeg grada i regiona. Na karucama okićenim žitom, pristigli su bandaš i bandašica, a po starom običaju dočekali su ih gazda i gazdarica, te poškropili vodom i mekinjama.
- Osećaj je divan, jedna vrsta blagoslova i nije mala stvar kada si bandaš i to još u godini jubileja - rekao je bandaš Marko Križanović.
Pred velikim brojem zvanica, gostiju i sugrađana, oni su predali gradonačelniku Bogdanu Labanu hleb, napravljen od novog brašna. Nakon što je ga, kako običaji nalažu, prikazao na sve četiri strane sveta, gradonačelnik je poručio da je Dužijanca put i način za upoznavanje identiteta Subotice, koja je ponosni dom svih njenih građana.
- Subotica je zajednički imenilac svih čestitih, marljivih i posvećenih ljudi. Subotica je mesto u kojem ne ističemo različitost, već negujemo posebnost. Upravo ta posebnost predstavlja polugu našeg zajedništva, našu potrebu i želju da napredujemo i da se razvijamo poštujući jedni druge. Simbolično današnja svetkovima u ime žita ima metaforičku, višu vrednost. Subotica se može podičiti da, nalik klasu u žitu, čuva identitet svih njenih građana, bez obzira na njihovu veroispovest ili nacionalnu pripadnost. Marljivost, posvećenost i predanost koju su organizatori Dužijance pokazali kroz niz zasebnih događaja spojenih u jednu celinu, šalje jednu poruku, a to je poruka privreženosti. Samo ako poštujemo unikatnost možemo biti povezani i graditi Suboticu kojom ćemo se ponositi i koja će biti srećni dom budućim generacijama - poručio je Laban.
Potpredsednik Pokrajinske vlade AP Vojvodine, koja je pokrovitelj ovogodišnje Dužijance, Mihalj Njilaš je istakaoo da je očuvanje nacionalne kulture, umetničkog stvaralaštva i manifestacija kao što je Dužijanca od velike važnosti, jer doprinose negovanju različitosti u Vojvodini.
- Dužijanca kao svetkovina postoji već više od veka. Ona je svedočanstvo starih običaja žetve, kada se još uvek radilo rukom, naporno i vredno, kada se drugačije i jednostavno živelo, kada je vreme nekako sporije teklo. Nagrada za uspešno obavljen posao, simbolično predstavljena u pletenom vencu od novog pokošenog žita, bila je jemstvo da se obezbedio "kruh svagdašnji". Dužijanca je svojevrsni spoj molitve, zahvale Bogu i pohvale čoveku za njegov rad, spoj običaja i kulturnih vrednosti. O njoj se mnogo pisalo, dobijala je priznanja i inspirisala je umetnike, ali je verovatno najznačajnije to što čuva dragocenu nit prošlosti, običaja i tradicije, plete ih sa vremenima i ostavlja to tkanje kao zalog za budućnost - istakao je Njilaš.
Članovi Udruženja bunjevačkih Hrvata "Dužijanca" i poštovaoci Blaška Rajića, večeras će u 19 časova posetiti njegov grob, dok će se od 20 časova na Gradskom trgu odigrati tradicionalno Bandašicino kolo.
Pa sta i ako su blokirali grad?! Ovo se desava jednom godisnje i ne vidim gde je problem. Na kraju krajeva imamo priliku da se bar na trenutak vratimo u neka prosla vremena kada su umesto cetvorotockasa isli cetvoronogasi i kada smo umesto raznih zagadjivaca i izduvnih gasova udisali cist vazduh.
Nezahvalno je to sto ste napisali za zivotinje koje su imale velike uloge u covecanstvu, pocevsi od ucestvocanja u ratu, nosenja kralja i kraljice, obavljanja poljoprivrednih poslova pa sve do izvora ishrane.
Поздрав за суграђане и срећан вам празник.
Nikada Subotica nije bila multikulturalna, oduvek je bila netrpeljiva prema "dođošima" nekatolicima. Te višedecenijske priče o "suživotu", koje se u Vojvodini prodaju za čak 27 nacija, velike su laži.
Prihvatate samo one koji su prihvatili postojeće. Baš "multikulturalno" i "širokogrudo". To se zove odbrana palanaštva po svaku cenu. Vama je Gradska kuća centar Univerzuma. E, je*em ja takav mentalitet, takav model življenja. Hiljade ljudi ste oterali od sebe. Evo nas u većim gradovima i u svetu, daleko od vaše "divote".
I što li ovi na manifestaiji mišaje ikaviju i jekavicu? Pa malo jekavski, pa malo ikavski, pa malo
hiljada pa onda tisuća i sve tako ukrug. Vidim kroatizacija ne funkcioniše baš tako lagano.
Аутономија никад није укинута, не причај глупости, одузети су јој само елементи државности, што једна покрајина не може да има него само централне власти. Такав пример не постоји у свету да је унитарна држава а да покрајина има Устав или Уставни суд, само код федералних држава...
99,99 % bačkih Hrvata nema želju da im gostuje Tomson, veruj mi na reč.
Tekstovi su mu uglavnom odvratni, ne treba ovde takvi da se ni u snu pojavljuju.
I u Hrvatskoj ga mnogi osuđuju zbog tekstova, ali ima ona druga JAČA strana koja diktira repertoar, koji vole takve pesme da slušaju i onda misle da su mnogo jaki i moćni.
Ta druga JAČA strana iz RH diktira politiku DSHV i politički stav bačkih Hrvata, veruj ti meni na reč, živim među njima. Svakog 7.januara na dan pravoslavnog Božića, u franjevačkoj crkvi u Subotici se slavi "Stepinčevo". Ne dolazi na mise Vedrana Rudan, nego moji sugrađani hrvatske nacionalnosti. Nemojmo se praviti naivni i gađati se visokim procentima.
"Ne postoji jekavica. Postoji ikavica i ijekavica. Ijekavica je hrvatski standard kad se hoće govorit standardom." Немаш појма Лука, јекавица је исто што и ијекавица. Требало би мало читати и научити нешто о српском књижевном језику којим и ти приповидаш и борме пишеш. То што су Хрвати у одређеном периоду вримена прихватили српски као свој језик је једна дуга и врло интересантна приповитка.
"U većini hrvatskih krajeva di se govori ikavica je uobičajeno da se meša ikavica sa standardom, U Dalmaciji, Liki, Slavoniji, Zapadnoj Bosni i Hercegovini, tako i u Bačkoj" Лука, Бачка није никада била никакав хрватски крај, борме неће ни бит...брез рата нажалост твоју.
"S tim što u Bačkoj često uleti i srpska ekavica." Откалег то улеће српска екавица? Овде се приповида екавски и икавски, а јекавски илити ИЈЕкавски борме није га било ни за вриме Марије Терезије, а и прија ње. То си ти канда малко измислио. А кроатизација неће проћи, не бој се. Нема више Броза.
Све једно, лупаш као максим по дивизији са "повјесним" подацима. Наведи нам
те ричнике и ко их је саставио. Али и поред тога, нема више кроатизације, Броз је умро као и његов генерал Рукавина, џаба сте кречили, српски приповидате, а туђим се именом китите и наставите да живите у вашем паралелном свету самопорицања.
Поздрав свима. Паметном доста.