Počela primena novog Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom

RODITELJSKI DODATAK
Visina roditeljskog dodatka utvrđuje se u odnosu na dan rođenja deteta. Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak podnosi se najkasnije do navršenih godinu dana života deteta.
Roditeljski dodatak za prvo dete iznosi 100.000 dinara i isplaćuje se jednokratno, za drugo dete iznosi 240.000 dinara i isplaćuje se u 24 jednake mesečne rate po 10.000 dinara, za treće dete iznosi 1.440.000 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 12.000 dinara, a za četvrto dete iznosi 2.160.000 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 18.000 dinara.
Uvećan iznos od 100.000 dinara za prvo dete odnosi se na decu rođenu od 1. jula, dok za decu rođenu do 30. juna ostaje iznos od 39.000 dinara, a zahtev se podnosi najkasnije do navršenih šest meseci života deteta.
Uvećani iznosi za drugo, treće i četvrto dete odnose se na decu rođenu od 25. decembra 2017. godine. Zahtevi koji su već predati za drugo, treće i četvrto dete, biće do kraja godine po službenoj dužnosti ponovo obrađeni, izdata nova rešenja i isplaćena razlika.
PORODILJSKO ODSUSTVO
Zahtev za ostvarivanje prava na naknadu zarade, odnosno naknadu plate, kao i ostale naknade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i radi posebne nege deteta, predaje se po prebivalištu/boravištu porodilje, a ne prema sedištu poslodavca, kao što je bilo do sada. Zahtev se može podneti do isteka zakonom utvrđene dužine trajanja prava koje se ostvaruje. Zahtev podnosi porodilja ili poslodavac u njeno ime.
Po novom Zakonu postoje dve kategorije, a to su pravo na naknadu zarade/plate za zaposlene kod poslodavca i pravo na ostale naknade koje ostvaruje majka koja je u periodu od 18 meseci pre rođenja deteta ostvarivala prihode.
Pravo na naknadu zarade/plate po novom Zakonu imaju majke koje otvore doznaku za porodiljsko odsustvo od 1. jula, a pravo na ostale naknade mogu da ostvare majke čija su deca rođena posle 1. jula. Isplata neto naknade zarade vrši se direktno na račun korisnika (porodilje), a poreza i doprinosa na odgovarajuće uplatne račune.
Sve porodilje koje su započele porodiljsko odsustvo (otvorile doznaku) pre 1. jula podnose zahtev po starom Zakonu, poslodavac je dužan da najpre isplati naknadu zarade porodilji, a kasnije da preda zahtev za refundaciju sredstava.
DEČIJI DODATAK
Novine u ostvarivanju prava na dečiji dodatak su da deca u hraniteljskim porodicama nemaju više pravo na dečiji dodatak, da dečiji dodatak pripada detetu najduže do navršenih 20 godina života, da će svako tromesečje biti vršena provera redovnog pohađanja nastave za dete za koje se ostvaruje pravo, da porodica može da poseduje i drugu nepokretnost stečenu poklonom ili nasleđivanjem, ne veću od 20 kvadratnih metara, da u prihode ulazi roditeljski dodatak za treće i četvrto dete i da će učenici srednjih škola dobijati još jedan dečiji dodatak u septembru, ukoliko su redovno pohađali nastavu i sa uspehom završili školsku godinu.
Zdravstveno osiguranje nije više neophodan uslov za ostvarivanje bilo kog prava po ovom zakonu.
BORAČKO-INVALIDSKA ZAŠTITA
Od 7. jula na snagu je stupio Zakon o izmenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida, porodica palih boraca i članova njihovih porodica. Korisnici ovih prava nisu u obavezi da donose novu dokumentaciju, već će prvostepeni organ po službenoj dužnosti doneti nova rešenja koja će biti uručena korisnicima.
Za sva pitanja možete se obratiti Službi za boračko-invalidsku zaštitu i društvenu brigu o deci (Gradska uprava Subotica, Trg slobode 1). Važni telefoni: za roditeljski dodatak i porodiljsko odsustvo 024/626-933, 024/626-855 i 024/626-940, za dečiji dodatak 024/626/939 i 024/626-938, za boračko-invalidska zaštita 024/626-857 i 024/626-856.
Dodatak 1: Zakon o finansijskoj podršci sa decom
Dodatak 2: Saopštenje Sekretarijata za društvene delatnosti
Naravno, postavlja se pitanje šta u slučaju da čovek nema, ne može ili ne želi da ima decu (što je njegovo apsolutno pravo, iako taj izbor i dalje nailazi na osudu okruženja), jer u tom slučaju on plaća. a njemu niko neće. Pretpostavljam da bi im bilo previše komplikovano da još i o tome vode računa. Onda stupa na snagu "egzistencionalni" pristup: čovek je deo društva, kome bi on svojim zalaganjem trebalo da doprinese, što s biološke tačke gledišta podrazumeva razmnožavanje.
U suštini većina komentara je politički motivisana, negativno se razmišlja samo za to da bi se bilo protiv vlasti... Ali bez upotrebe spostvenog mozga, važno je da se pljuje.
Pravo će ostvarivati svi roditelji koje Zakon kači (pa naravno da ne može retroaktivno, onda bi tako moglo do 20 god unazad, pa to ni Amerika ne bi mogla da isplati), i da naravno uključujući i Rome i Mađare i Hrvate i druge manjine i grupe, i naravno da ne sme da bude diskriminacije a to što Romi prave decu a mi ne je naša a ne njihova krivica.
Zamislite da su smislili Zakon koji daje ova prava samo Srbima kakav bi to bio skandal...
Pa osvestite se malo. Roma državi nema par procenata, pa gde većinski narod?
Budući roditelji će biti svakako malo rasterećeniji i svaka akcija za borbu protiv bele kuge je dobrodošla. A ovi koji ne misle praviti decu i imati ono najlepše u životu su siromašnog duha i sebičnjaci...
Pa to ti je jedno te ista stvar.