Početak klizališne sezone na čekanju, više od stotinu roditelja potpisalo peticiju da se što pre postavi led

Kako objašnjavaju iz JKP "Stadion", do sada su postavljene gume, ofarbana je ograda, a takođe je prilagođeno radno vreme i izrađen niz preventivnih mera kojih bi korisnici trebalo da se pridržavaju prilikom izlaska na led. Sve to je poslato Gradskoj upravi na uvid, ali je datum otvaranja Gradskog klizališta još uvek nepoznat.

- Trenutno nemamo odobrenje Grada da otvorimo klizalište i ne možemo da preciziramo kada će to biti. Možda će to biti za pet, a možda za 10 dana, u svakom slučaju, mi smo spremni za otvaranje, ali ne zavisi sve od nas, jer se svakog dana nešto menja u skladu sa epidemiološkom situacijom - kažu iz JKP "Stadion".

Dok se čeka odluka Grada o otvaranju klizališta, ko će i na koji način moći da ga koristi, sportisti su primorani da se dovijaju na sve moguće načine kako bi održavali treninge, jer je takmičarska sezona uveliko u toku. Kako objašnjava Uroš Brestovac, trener Hokejaškog kluba "Spartak", utakmice se održavaju svake nedelje, za neke selekcije počev od septembra, dok se treninzi odvijaju na suvom tri puta nedeljno, a svaka slobodna prilika koristi za put u Novi Sad ili Mađarsku kako bi se treniralo na ledu.

- Ovako je decenijama unazad, da je klub uslovljen infrastukturnim problemima zbog kojih na ovaj način treniramo. U poslednja tri ili četiri meseca, svi u regionu treniraju na ledu. Sarajevo, Skoplje, Osijek, Vinkovci imaju led, Sombor će dobiti led, Segedin ima tri klizališta, a ono što je tužno, jeste da je decembar, a da mi još nemamo ni led. Ako ništa drugo, do sada smo makar svake godine u decembru imali led, a sada je i to postao problem - kaže Brestovac, navodeći da je apsurdno što većina sportista redovno trenira u zatvorenom prostoru, dok hokejaši koji su na otvorenom za to nemaju mogućnosti. - Bazen radi za takmičare koji su registrovani u Savezu i oni mogu da ga koriste za treninge. Hala sportova je otvorena za košarkaše, odbojkaše, rukometaše, boksere, džudiste, rvače. Dakle, svi oni redovno koriste Halu, a u zatvorenom su, dok je klizalište na otvorenom, ali mi ne možemo da ga koristimo. Da ne bude zabune, smatram da treninzi za sportiste treba da se odvijaju, ali neka pravila budu jednaka za sve.

Još jedan od problema je i što se, kako dodaje naš sagovornik, klizališna sezona gotovo svake godine skraćuje za dva-tri dana, dok je pre dvadesetak godina led bio dostupan od početka novembra, pa sve do druge polovine marta. To je, kako ističe Brestovac, veliki nedostatak za zajednicu, jer led nije potreban samo sportistima, već i građanstvu.

- Pogrešno je reći da led u Subotici samo treba hokejašima, jer su hokejaši samo jedni od brojnih korisnika klizališta. Tu imamo i umetničko klizanje, rekreativno klizanje, kao i građansko klizanje koje je izuzetno posećeno, naročito u vreme vikenda i zimskog raspusta, kada dolaze građani svih uzrasta, te postavljanje leda nije ustupak koji se čini samo hokejašima, već se to radi za celu zajednicu - ističe Brestovac. - Zna se da je metar iznad leda sterilna zona, da je klizanje zdravo za asmatičare i decu koja imaju problema sa disanjem, njima to dođe kao lek. Problem je i što na klizalištu organizujemo i školicu klizanja iz koje crpimo nove članove, a kako da održiavamo klub u životu i privučemo nove članove, ako nemamo osnovne uslove za rad? Imamo neverovatnu sreću da imamo veliku podršku roditelja i decu koja su ludo zaljubljena u ovaj sport, koja ga vole i čekaju led.

Naš sagovornik dodaje da je klub sastavio i dopis koji će danas proslediti Gradu s molbom da se na klizalište postavi led, a kojoj se svojim potpisima pridružilo i više od stotinu roditelja dece koja treniraju neki od sportova na ledu.