Pokrenuta inicijativa za ponovno osnivanje Drame na hrvatskom jeziku

„Narodno pozorište –Nepsinhaz- Narodno kazalište“  je natpis koji Subotičani i njihovi gosti najpre ugledaju kada prošetaju centrom grada. Dok se u našem gradu mogu pogledati pozorišne predstave na sprskom i mađarskom jeziku, na hrvatskom do decenijama unazad nije moguće. Kako bi se to promenilo, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, uz podršku Hrvatskog nacionalnog saveta i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, pokrenuo je inicijativu da se ponovo osnuje Drama na hrvatskom jeziku.

- Hrvati su deo ovog grada i, kao i ostale nacionalne zajednice, dali su svoj doprinos njegovom razvoju u svim aspektima.  Dok ostale nacionalne manjine, Rusini, Rumuni, Slovaci i Mađari imaju svoja pozorišta, što kao samostalne ustanove, što kao scene u okviru pozorišne kuće, Hrvati to nemaju i po tom uzoru želimo da ostvarimo svoja prava u pozorišnom svetu - objašnjava Nevena Baštovanović, autorka Elaborata o ponovnom osnivanju Drame na hrvatskom jeziku.

Istorija se seća da je 1747. godine u Gramatikalnoj gimnaziji odigrana prva predstava na hrvatskom jeziku.  Hrvatsko narodno kazalište osnovano je 1945. godine, zavesu je podigla premijera drame „Matija Gubec“ Mirka Bogovića, a šest godina kasnije sa mađarskim pozorištem spojeno je u jednu kuću „Narodno pozorište – Nepsinhaz“, gde rade drame na hrvatskom i mađarskom jeziku. Od 1958.godine Drama na hrvatskom, preimenovana je na Dramu na srpskohrvatskom jeziku.  Potom dolazi Ljubiša Ristić i osniva KPGT (Kazalište-Pozorište - Gledališče-Teatar), te od 1985. do 1995.  radi samo jedan ansambl i potpuno se gubi hrvatski predznak.

- Profesionalno pozorište ne postoji, ali je zato amaterska scena je živa i bogata i može da bude baza za osnivanje ansambla Drame na hrvatskom, koja bi imala svog lektora, direktora i reditelja. Podršku u ovom koraku obećali su nam i članovi pozorišta iz Hrvatkog narodnog kazališta iz Osijeka. Najpre bi sarađivali unutar kuće, sa ostale dve dram, a potom bi radili koprodukcijski sa pozorištima iz Hrvatske, dok se ansambl ne formira. Finansirali bi se iz budžeta Republike Srbije uz podršku Hrvatske  – objašnjava Nevena. - Svesni smo da to ne može da se radi preko noći, da je potrebno vreme da se to institualizuje i organizuje kroz plan koji sadrži Elaborat.

Po rečima Vladimira Hana iz Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka, prezentacija je pokazala opravdanost reosnivanja Drame na hrvatskom u čemu će ova ustanova pružiti svesrdnu podršku.

- Čuli smo odgovore na pitanja „zašto“, „sa kim“ i „za koga“, ostaje „čime“ i „kada“, a deo odgovora na ta pitanja leži na nama. Spremni smo da damo svaku podršku, organizacionu i u ljudstvu, dok se ne iškoluju ljudi koji će tu raditi. Želja nam je da sjajne odnose koje imamo sa subotičkim pozorištem još uvek produbimo – ističe Han.