Pola veka Hrvatskog kulturnog centra "Bunjevačko kolo"

Hrvatski kulturni centar "Bunjevačko  kolo" osnovan je 18. januara 1970. godine u Velikoj većnici Gradske kuće, pod nazivom Hrvatsko kulturno umetničko društvo "Bunjevačko kolo" s ciljem da čuva, neguje, razvija i unapređuje bogatu narodnu, kulturnu, umetničku i duhovnu baštinu bačkih Hrvata-Bunjevaca. Osnivačka skupština okupila je oko 350 zvanica, za prvog predsednika je izabran Ivo Stantić, potpredsednici su bili Josip Buljovčić i Pajo Pavluković, a sekretari Naco Zelić, Milivoj Prćić i Grgo Bačlija.

- "Bunjevačko kolo" je iznedrila Dužijanca iz 1968. i 1969. godine, kao i pokušaj osnivanja ogranka Matice hrvatske 1969. godine. Pošto je taj pokušaj propao, nađen je kompromis da se osnuje hrvatsko kulturno umetničko društvo kao udruženje građana. Radilo se isključivo o kulturološkom pokretu, jer su u to vreme u Subotici delovali samo OKUD "Mladost" i KUD "Bratstvo", te se ukazala potreba za osnivanjem kulturnog društva Hrvata-Bunjevaca - priča Grgo Bačlija. - U to vreme, "Kolo" su osnovali sredovečni ljudi, od kojih je većina do danas preminula, a svega 10 odsto nas koji smo svedočili osnivanju "Kola" je nadživelo i dočekalo ovaj jubilej.

Nakon svega tri godine rada, "Kolo" je pretrpelo brojna politička previranja, te je bezmalo 120 istaknutih članova isključeno iz javnog života, a 1973. godine iz naziva je uklonjena i reč "hrvatsko". Novo ime glasilo je Kulturno umetničko društvo "Bunjevačko kolo", a rad je sveden na, kako svedoči i kratak film Zvonimira Sudarevića, "igranje i tamburanje". Ipak, "Kolo" je opstalo, čuvajući i negujući tradiciju Hrvata-Bunjevaca, a današnji naziv nosi od 1995. godine, od kada su se aktivnosti razgranale na organizaciju brojnih manifestacija i sekcija, poput literarne, dramske, muzičke, likovne i folklor.

- Na poziv Aleksandra Temunovića, jedna grupa nas mladih se okupila u tadašnjoj Zanatskoj komori da učimo bunjevačke igre. Tada nismo ni bili sigurni u šta će se ta naša igra pretvoriti, jer 1969. godine još uvek nije bilo zvanično osnovano "Bunjevačko kolo" - priseća se Ružica Šimić, koja je od samog početka bila aktivna u folklornoj sekciji. - Kada je u januaru 1970. godine osnovano, ubrzo smo iz Zanatske komore prešli u bivši Grafičarski dom u Ulici Jožefa Atile. Za koreografa je izabran Ivan Pešut, u ono vreme zasigurno najbolji plesač u Subotici, i tada počinjemo ozbiljnije da radimo. Tamo smo bili sve do 1973. godine, kada "Kolo" dobija prostorije u Preradovićevoj ulici, gde se i danas nalazi.

Tribina "Kako je nastalo Bunjevačko kolo" bila je, kako je objasnio sadašnji predsednik Lazar Cvijin, prva od mnoštva manifestacija kojima će se u ovoj godini obeležiti veliki jubilej, a centralna proslava biće u junu, kada će se svečanom akademijom proslaviti pet decenija postojanja.

- Prvi predsednik Ivo Stantić rekao je tada, u svom govoru, sve ono što važi i danas. To je pravac koji i danas sledimo i molim se Bogu da nam podari taj žar i odlučnost koju su imali prva uprava i prvi članovi, kada je bilo još teže voditi i biti član "Bunjevačkog kola". Da to nikada ne smetnemo s uma i da jednoga dana naš centar predamo narednim generacijama koje će čuvati kulturu i tradiciju Hrvata-Bunjevaca - poručio je Cvijin.