Polaznici Škole za obrazovanje odraslih zadovoljni nastavom

Da za školu nikada nije kasno, još jednom su potvrdili polaznici Škole za osnovno obrazovanje odraslih. Njih stotinu u školske klupe ponovo je selo 11. septembra, a svi sa istim ciljem da sebi i svojoj porodici obezbede bolji i kvalitetniji život. Među njima su i dvadesetdevetogodišnji Norbert, devetnaestogodišnji Veselj i šesnaestogodišnji Vladan, koji se nadaju da će, po završetku školovanja, pronaći posao od kog će moći pristojno da žive.
- Odlučio sam da opet uđem u školu i da se školujem, jer je to bolje za posao. Svi su dobri i ljubazni prema meni, učiteljice su najbolje, za njih nemam reči, društvo je dobro a najviše mi se sviđa matematika - kaže Norbert.
- Upisao sam se da bih lakše našao posao. Društvo i nastavnice su dobre, a od predmeta mi se sve sviđa - dodaje Veselj.
- U školi sam tek 10 meseci i voleo bih da završim ovu školu kako bih mogao da nastavim školovanje u srednjoj. Najinteresantnija mi je bila biologija i hemija, a sada engleski, ali mi je društvo najbolje - poručuje Vladan.
Stotinu đaka raspoređeno je u sedam odeljenja, u pet odeljenja nastava se odvija na srpskom nastavnom jeziku, a u preostala dva odeljenja na mađarskom jeziku. Da nastava teče po planu kažu nastavnici. Među đacima je najviše onih koji su napunili 15 godina i nisu nastavili školovanje u osnovnim školama, te su u Školi za osnovno obrazovanje odraslih dobili priliku da završe osnovno obrazovanje do 17 godine i tako steknu uslove za dalje školovanje.
- Ove godine, takvih đaka Takvih imamo baš mnogo, ima dvadesetak učenika koji će moći da upišu srednju školu nakon što ovo ovde završe. Verovatno će svi završiti sa nekim uspehom, da li dobrim ili dovoljnim zavisi od toga koliko se trude, ali vidim ovo je dobra generacija, da se trude, rade i da većina želi da nastavi školovanje. Mislim da će u tome i uspeti - ističe Lela Janković, pomoćnica direktora Škole za osnovno obrazovanje odraslih.
Nakon završetka ove škole neki učenici nastave školovanje, neki se zaposle, a većina se rado vraća u zgradu Otvorenog univerziteta najčešće na čašicu razgovora sa nastavnicima u koje i nakon školovanja imaju veliko poverenje.