Zaštitimo Subotičku peščaru

Predeo izuzetnih odlika Subotička peščara, proteže se polukružno od istočne obale Kelebijskog jezera na zapadu, do rečice Kireš na istoku, dok se južnim delom naslanja na Palićko, Krvavo i Ludaško jezero. To je područje severno od grada, a između granice sa Mađarskom, koje je i dom dva veća jezera, Majdana i Tresetišta.

Na površini od 150 kilometara kvadratnih, na koliko se prostire ovo zaštićeno područje, najveća nadmorska visina peščare je 137 metara, odnosno mesto Đombe na njenom severozapadnom delu, a najniža je 95 metara kod Horgoša. U peščari je izgrađen i neobičan objekat, hotel Čarobnjakova kula koji je zamišljen kao vidikovac, a sačuvani su Čobanski krst i Stara škola u blizini Tresetišta.

Peščara je takođe bogata šumama, u kojima rastu bagrem, koprivić, siva i bela topola, dok je hrast lužnjak nekada pokrivao veći deo njene površine. Kako objašnjava Marković, delovi peščare su sve do 18. veka bili prekriveni hrastovom šumom, koja je kasnije iskrčena, a ostao je samo jedan deo koji se zove Hrastovača. Pored nje, peščara ima još nekoliko šuma, Kelebijsku, Daščansku, Krivoblatsku, Krstačku, Bukvaćku, Jasenovačku i Radanovačku, u kojima živi čak 170 vrsta ptica, divlje svinje, srndaći, zečevi, lisice, a raste i zaštićena biljka šafranjika, kao i peščarski mrazovac, kasni karanfil, kovilje.

Sve to, Subotičku peščaru čini jedinstvenom i gotovo nezaobilaznom rutom Planinarskog kluba "Spartak", koji već 45 godina na ovom prostoru organizuje Palićke susrete planinara.

- Subotički planinari imaju veliki problem što im je prva planina prilično udaljena. Zato bismo želeli da se sačuva uzvišenje u peščari Šištak, naš subotički Materhorn, kako ga je nazvao Iso Planić, predsednik Planinarskog saveza Srbije. Potrebno bi bilo zabraniti kretanje motocikala na Šištaku i uraditi zaštitu od erozije peska - kaže Vitomir Marković iz PSK "Spartak".

Kroz peščaru se protežu brojne staze i putevi kojima pešače subotički planinari i svi ostali ljubitelji prirode. Međutim, kako ističe Marković, svake godine problem pravi velika količina smeća, koje građani obližnjih naselja kamionima dovoze i odlažu u ovo zaštićeno područje.

- Na srednjem putu kroz Hajdukovačku šumu, a na udaljenosti 500 metara od voćnjaka, uočena je gomila smeća. Vlasnik smeća je ostavio i svoj telefonski račun da se zna čije je smeće. Ko je dužan da ovo spreči - pita se Marković, koji kaže da su planinari PSK "Spartak" o ovom problemu već govorili za subotičke medije, ali da nije bilo rezultata. - Šta je zadatak komunalne policije? Sa njima se može razgovarati samo preko interfona. Čišćenje peščare je uzaludan posao, građani uvek iznova donose smeće u šume. Predeo izuzetnih odlika Subotička peščara je zaštićeno područje. Kako to država štiti ovaj predivan park bez kojeg Subotice ne bi ni bilo? Ko treba da kontroliše poštovanje ovih naredbi? Mislimo da je to komunalna policija.

Ipak, Marković pohvaljuje, kako kaže, lep i koristan poduhvat JP "Palić - Ludaš", koje je u aprilu postavilo klupe i stolove za odmor kod jezera Majdan.

- Tako je lepo odmoriti se tamo, međutim, subotički izletnici ne znaju da svoje smeće treba da ponesu sa sobom. Srećom, radnici JP "Palić - Ludaš" često odnose smeće sa ovog izletišta, ali ne mogu da spreče uništavanje klupa i stolova - upozorava naš sagovornik, pitajući se da li građani treba da organizuju udruženje "Zaštitimo Subotičku peščaru- ZaSup", kao što to rade u nekim delovima Srbije, ili se, uz malo truda i razgovora, ovaj izazov može savladati i tako sačuvati Predeo izuzetnih odlika.