Žuta kuća - istorija koju zaboravljamo?
![Žuta kuća - istorija koju zaboravljamo?](/files/_thumb/645x430/news/0/7/1/45071/45071-suboticacom-23sep2022-subotica-3170597.jpg)
Masovno hapšenje svih Subotičana koji su pružili otpor okupatorskom režimu počelo je odmah po formiranju obaveštajne centrale nacističke vlasti, krajem leta 1941. godine. Zidine Žute kuće pretvorene su u zatvor i mučilište u kom su na brutalan tretman nailazili i muškarci i žene.
- Oni su u Žutoj kući isleđivani, tučeni i mučeni na najsurovije načine. Mnogi od njih su podlegli povredama i preminuli. Među zatvorenicima je bila i subotička antifašistkinja Lola Vohl koja je nekoliko meseci kasnije, 18. novembra, obešena ispred zgrade današnjeg suda sa još 14 svojih drugova - objašnjava dr Margareta Bašaragin, poverenica Udruženja "Ženske studije" i dodaje da je 1984. godine podignuta bista Loli Vohl u dvorištu tadašnje fabrike "Slavica"- Bista ove subotičke antifašistkinje je nestala, a mi smo uputili dopis Međuopštinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture da se ona obnovi i dobili smo potvrdan odgovor uz obrazloženje da je to u prioritetu za narednu godinu. Opravdano se postavlja pitanje da li je dvorište napuštene fabrike koje se sada koristi kao privatni parking adekvatno mesto za vraćanje biste. Svedočenja o stravičnim i brutalnim mučenjima ljudi u Žutoj kući zapisala je književnica Magda Simin Bošan koja je među prvima zabeležila imena žena žrtava terora u ovom zloglasnom objektu.
- Postoje mnogobrojni zapisi o mučenjima u Žutoj kući, a naša sugrađanka Lili Bek dala je potresno svedočenje u kom je do detalja opisala metodu mučenja zvanu "ples medveda". U ovom objektu pre 8 decenija dešavale su se stravične stvari i pozivam sve građane Subotice da neguju sećanje na žrtve fašističkog terora, jer antifašizam je univerzalna vrednost koju svi moramo negovati - zaključila je sagovornica.