Usvojena promena Statuta - bunjevački u službenoj upotrebi kao četvrti jezik Grada Subotice

Prva tačka dnevnog reda je bila predlog promene Statuta Grada Subotice u pogledu uvrštavanja bunjevačkog u službenu upotrebu, kao ravnopravni četvrti jezik sredine. Promena je na današnjem Skupštinskom zasedanju podržana jendoglasno - za nju je glasao 61 odbornik, uključujući i opozicione odbornike iz Pokreta građanske Subotice, ali izuzimajući odbornike DSHV-a, koji su svojim odsustvom bojkotovali ovu tačku.

Iako je ishod bio izvesan, rasprava na ovu tačku u završnoj fazi ipak nije izostala. Prvi se javio odbornik Mirko Bajić, u ime Saveza bačkih Bunjevaca.

- Javna rasprava je bila dostojanstvena i argumentovana. Čitava procedura promene Statuta Grada i uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u celini je spovedena u skladu sa zakonom. Gotovo dvostruko veća je bila podrška ovoj inicijativi. Sva osporavanja koja su navedena imaju jedan zajednički cilj, a to je da ukažu da  bunjevački jezik ne postoji, da bunjevci nisu autohtona manjina i da nemaju svoj maternji jezik i da kao takvi nemaju pravo da zahtevaju da jezik bude u službenoj upotrebi. Takve tvrdnje baziraju na Naredbi iz 1945. godine po kojoj Bunjevci ne postoje i bez obzira na njihovo opredeljivanje imaju se smatrati Hrvatima, a to znači i da je bunjevački, ustvari deo hrvatskog jezika. Samo to je osnov po kojem je osporavano da se bunjevači jezik uvede u službenu upotrebu u Subotici. To nama daje potvrdu da istrajemo da se taj akt, ta sramna naredba, konačno proglasi aktom asimilacije, jer je to školski primer tako nečeg. Kada se to učini, tvrdim, da sve što je Bunjevcima oduzeto biće vraćeno. To je naše pravo, naša obaveza prema onima koje nasleđujemo i čiji smo potomci. Obaveza je naša jer smo Bunjevci - rekao je Bajić - Pružam ruku saradnje svim Hrvatima jer je ona neophpdna, kao što nam je  neophodno poštovanje i uvažavanje zarad zajedničke dobrobiti za sve nas koji živimo u ovom gradu, bez obzira na nacionalnu i versku različitost.

DSHV PONOVIO STAVOVE - Gotovo u isto vreme kada je u Velikoj većnici počela rasprava o izmenama Statuta Grada Subotice, kojim će se u službenu upotrebu uvesti i bunjevački jezik, odbornici Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini održali su konferenciju za medije ispred Gradske kuće. Lider stranke Tomislav Žigmanov i odbornica Josipa Vojnić Tunić još jednom su poručili da se ne slažu sa ovom odlukom. Više o ovome u povezanoj vesti.

Po ovoj tački dnevnog reda za govornicu je izašao i predsednik Skupštine Balint Pastor, koji se zahvalio svim učesnicima koji su prethodnih meseci bili deo procesa izmene Statuta grada, od pravljenja Nacrta, izrade Predloga pa sve do javne rasprave koja je nedavno završena.

- Odluka koju ćemo, uveren sam, danas doneti je ispravna, Bunjevci će dobiti ono pravo koji imaju ostali. Ova izmena Statuta je izvršena ne samo u skladu sa Ustavom, zakonima i našim poslovnikom, nego je to učinjeno u izuzetno demokratskom duhu, svi su imali prilike da uzmu učešće u javnoj raspravi, nismo donosili odluke na brzinu, nismo ništa lomili preko kolena jer je ovo pitanje važno ali i osetljivo. Bez obzira na svu specifičnost svi su izneli ono što misle. Bila su 93 komentara, izveštaj je napisan na 190 strana  - objasnio je Pastor.

Na kraju rasprave o promeni Statuta reč je uzeo gradonačelnik Subotice, Stevan Bakić, koji je još jednom istakao da je čitav proces održan u skladu sa svim pravilima i procedurama, naglašavajući uoči glasanja da je ovo istorijski dan za Suboticu.

- Danas je veliki dan za ovu Skupštinu, za grad Suboticu i njene građane. Žao mi je što se i na današnji dan nađe neko ko pokuša da izađe iz nekih okvira iz koji ne bih voleo ni želeo bilo ko da izlazi. Bile su dve opaske, mislim da nije slučajno, pre svega  na upotrebu termin "bunjevački govor", koji je to i bio do 2018. godine, kada je urađena standardizacija nakon čega je prešao u jezik. Upoređivati Bunjevce sa bilo kim u Subotici nije uredu, niti korektno. Bunjevci su skoro 3,5 veka na ovim prostorima sa svim običajima i tradicijama, uvek lojalni gradu i državi Srbiji, to je narod koji poštuje i voli Suboticu i Srbiju - predočio je gradonačelnik Bakić - Uvođenje bunjevačkog jezika ne ugrožava ničija prava, ovaj dan treba da nam je na ponos jer ovime udaramo pečat na ono na što se svi građani ponose, a to je jezička i kulturna raznolikost, po čemu je naš grad prepoznatljiv. Uvođenje bunjevačkog u službenu upotrebu pored slavistike kao nauke koja će se baviti Bunjevcima, pojačaće zainteresovanost za oblast kulture samog garda Subotice, uvođenjem bunjevačkoj jezika u službenu upotrebu imamo pun demokratski kapacitet grada. Procedura izmene Statuta je ozbiljna i svi koji su bili uključeni dali su doprinos da se sve obavi u najboljem redu.

Bakić je naglasio da je izglasavanje ove Odluke istovremeno i potvrda da država Srbija, koja je u februaru 2006. godine ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, međunarodnu konvenciju koja se bavi zaštitom jezičkih prava tradicionalnih kulturnih zajednica Evrope, svoje ugovorne obaveze ispunjava u celosti.

Sednici je prisustvovala i Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta, ustanove koja je uputila inicijativu gradonačelniku, a koji je dalje inicirarao realizaciju kroz upravne organe.

- Izuzetno zadovoljstvo, sreća i i ponos, u ime svih koji su radili na standardizaciji jezika, u ime svih koji predaju ovaj jezik u školama i na Pedagoškom fakultetu u Somboru, a pre svega našem narodu, Bunjevkama i Bunjevcima, koji su ovaj jezik tri i po veka čuvali i govorili čak i kad to nije bilo društveno poželjno - rekla je Kujundžić Ostojić.

Očekuje se da će bunjevački jezik naći u službenoj upotrebi osam dana od objavljivanja Odluke u Službenom glasniku, odnosno već sredinom maja, dok će sam proces prilagođavanja teći postepeno.